Nestao Katastar rudarskog otpada Srbije: Pitanja bez odgovora o projektu vrednom 2,1 milion evra -

Nestao Katastar rudarskog otpada Srbije: Pitanja bez odgovora o projektu vrednom 2,1 milion evra

Rudnik-Bobija-Ljubovija-katastar-rudarskog-otpada

Sajt Katastra rudarskog otpada Republike Srbije, projekta čija je izrada koštala 2,1 milion evra, već nekoliko dana nije dostupan javnosti. Iz Ministarstva rudarstva i energetike za sada nema zvaničnog objašnjenja zbog čega je sistem van funkcije niti kada bi mogao ponovo da proradi.

Katastar rudarskog otpada uspostavljen je 2020. godine sa ciljem da objedini podatke o rudarskom otpadu na teritoriji Srbije i omogući efikasnije praćenje stanja na deponijama i odlagalištima. Projekat je najvećim delom finansirala Evropska unija, koja je obezbedila oko 90 odsto sredstava.

Međutim, od samog početka postojale su primedbe da javno dostupni podaci nisu bili potpuni. Istraživanja su ukazivala da su u aplikaciji bili prikazani samo ograničeni podaci o delu napuštenih deponija, dok informacije o brojnim drugim lokacijama nisu bile dostupne javnosti.

Posebnu pažnju izazvala su ranija otkrića da su na serverima Ministarstva postojali detaljniji podaci o većem broju rudarskih deponija, uključujući i pojedine lokacije na kojima postoji opasnost od klizišta ili se nalazi potencijalno opasan rudarski otpad. Nakon interesovanja medija, ti podaci više nisu bili dostupni.

Tema je od posebnog značaja za rudarske sredine poput Majdanpeka. U ranijim analizama navodilo se da se među lokacijama za koje postoji rizik od klizišta nalaze i tri područja na teritoriji opštine Majdanpek.

Dodatnu nedoumicu izaziva činjenica da je Državna revizorska institucija još 2022. godine ocenila da sistem upravljanja rudarskim otpadom u Srbiji nije dovoljno efikasan i da nije uspostavljena jedinstvena baza podataka. Ipak, u aprilu ove godine objavljeno je da su preporuke za unapređenje sistema sprovedene. Uprkos tome, sajt Katastra rudarskog otpada sada je potpuno nedostupan.

Za građane, stručnu javnost i organizacije koje se bave zaštitom životne sredine ostaje otvoreno pitanje zbog čega je sistem ugašen, da li je reč o tehničkom problemu ili nečem drugom, kao i kada će podaci ponovo biti dostupni javnosti.

Izvor: N1, BIRN. Foto: https://balkangreenenergynews.com/